Institut za javne financije

28/07/2026

Naši istraživači Luka Draganić, Romario Marijanović, Branko Stanić i Anja Špoljarić pohađali su ljetnu školu u organizaciji Barcelona School of Economics, jednog od vodećih međunarodnih programa stručnog usavršavanja namijenjenog istraživačima u području ekonomije.

Programi su obuhvatili širok raspon tema – od makroekonomskog modeliranja i dinamičkih panel modela do prostorne ekonomije te strojnog učenja i analize velikih skupova podataka. Kombinacijom teorijskih predavanja i praktičnih radionica usavršili su metodološke i analitičke vještine te primjenu naprednih kvantitativnih metoda i alata koji se koriste u suvremenim ekonomskim istraživanjima.

Sudjelovanje na ljetnoj školi financirano je sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. ( ) i projekta „Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj – trenutno stanje, izazovi i moguća rješenja“ (Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation).

https://ijf.hr/hr/novosti/detalji-konferencije//istrazivaci-instituta-sudjelovali-na-strucnom-usavrsavanju-u-barceloni,3817.html

23/07/2026

U znanstvenom časopisu The Journal of Economic Inequality naš istraživač Ivica Urban objavio je rad u kojem se propituje kako različiti izvori dohotka doprinose ukupnoj nejednakosti dohotka. Analiziraju se metode „prirodne“ i „granične“ dekompozicije primijenjene na dva važna indeksa nejednakosti: relativni Ginijev indeks i polovicu kvadratnog koeficijenta varijacije.

Istraživači koji pokušavaju izmjeriti doprinos ukupnoj nejednakosti određenih izvora dohotka, poput mirovina, često dobivaju kontradiktorne odgovore ovisno o korištenoj metodi. Prirodna dekompozicija često otkriva da mirovine povećavaju nejednakost, dok granična dekompozicija otkriva da mirovine smanjuju nejednakost.

Ova studija pokazuje da ta razlika između rezultata dvaju metoda nije „obična tehnikalija“, već odražava dvije različite, jednako valjane ideje o pravednosti. Prirodna dekompozicija implicitno pretpostavlja da je nejednakost nepromijenjena kada se dohodak svih pojedinaca poveća za isti fiksni iznos („apsolutni“ pogled na nejednakost), dok granična dekompozicija pretpostavlja da je nejednakost nepromijenjena kada svi pojedinci ostvare isto postotno povećanje dohotka („relativni“ pogled na nejednakost). Kontradikcije u rezultatima više nema ako se uoči normativna razlika između dvaju metoda koje zapravo odgovaraju na različita pitanja.

Rezultati rada sugeriraju važnost istovremenog korištenja više različitih indeksa nejednakosti i dekompozicijskih metoda kako bi se dobila uravnotežena i normativno konzistentna interpretacija distributivnih obrazaca.

Ovo istraživanje započeto je u okviru projekta „Utjecaj poreza i naknada na raspodjelu dohotka i ekonomsku efikasnost“ koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation, a završeno je u okviru projekta „Socijalna zaštita, oporezivanje i socijalna skrb u Hrvatskoj“ koji financira Europska unija ( ).

🔖https://link.springer.com/article/10.1007/s10888-026-09739-3

* * *

A paper recently published in The Journal of Economic Inequality, authored by our researcher Ivica Urban, examines how different income sources contribute to overall income inequality using “natural” and “marginal” decomposition methods applied to two key indices: the relative Gini index and half the squared coefficient of variation.

Researchers trying to measure the contribution of income sources, such as pensions, to inequality often get contradictory answers depending on the method used. The natural decomposition frequently finds that pensions increase inequality, while the marginal decomposition finds that they reduce it.

This study shows that the difference is not a technical flaw but reflects two different, equally valid ideas of fairness. Natural decomposition implicitly assumes that inequality is unchanged when everyone receives the same flat amount (the “absolute” inequality view), while marginal decomposition assumes that inequality is unchanged when everyone receives the same percentage increase (the “relative” inequality view). Once this distinction is recognized, the apparent contradiction disappears: the two methods are simply answering different questions.

The results highlight the importance of using multiple inequality indices and decomposition methods in parallel to obtain a balanced and normatively consistent interpretation of distributive patterns.

This research was initiated within the project “Impact of taxes and benefits on income distribution and economic efficiency” funded by the Croatian Science Foundation and completed within the project “Social protection, taxation and social welfare in Croatia” funded by the European Union ( ).

06/07/2026

Naše istraživačice Maja Bašić i Matea Cvjetković sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji o ekonomskoj teoriji i politici i njihovoj primjeni u Ateni, u organizaciji Athens Institute, gdje su predstavile rezultate dva rada.

📌 „Strategic Networking and Public Sector Innovation: A Cross-Sector Perspective“ – rad se temelji na komparativnoj analizi mehanizama strateškog umrežavanja i inovacija u malim i srednjim poduzećima te hrvatskim jedinicama lokalne samouprave.

📌 „Understanding Transparency-Oriented Innovation: The Combined Effect of Funding Sources and Actor-Led Initiatives in the Public Sector“ – rad istražuje ulogu izvora financiranja i inicijatora inovacija koje rezultiraju rastom transparentnosti u javnom sektoru.

Sudjelovanje na konferenciji financirano je sredstvima Europske unije (NextGenerationEU) u okviru projekta „Strateško umrežavanje i inovativnost kao odrednice poslovne uspješnosti malih i srednjih poduzeća: mogućnosti primjene iskustava privatnih poduzeća u ekonomici javnog sektora“.

11/06/2026

📌 Objavljen je novi broj časopisa Public Sector Economics!

Donosi istraživanja o konvergenciji europskih zdravstvenih sustava, utjecaju fizičkog i nematerijalnog kapitala na produktivnost rada, socioekonomskim nejednakostima u korištenju formalne i neformalne skrbi o starijim osobama, učincima migracijskih tokova na BDP turskih regija, te procjeni Lafferove krivulje za poreze na dohodak, dobit i dodanu vrijednost u OECD zemljama.

Autori: Paolo Liberati, Valentin Lovrić, Maja Matanić Vautmans, Ali Osman Öztop, Tuna Köse, Hermes Morgavi, Dagmar Radin

Više na: https://www.ijf.hr/hr/novosti/detalji-konferencije//novi-broj-casopisa-public-sector-economics-2-2026,3810.html

̶ ̶ ̶̶

📌 A new issue of the journal !

It features researches on the convergence of European healthcare systems, the effect of physical and intangible capital on labour productivity, socioeconomic inequalities in the use of formal and informal home care for older persons, the impact of migration flows on regional GDP in Turkey, and the estimation of the Laffer curve for personal income tax, corporate income tax, and value-added tax in OECD countries.

Authors: Paolo Liberati, Valentin Lovrić, Maja Matanić Vautmans, Ali Osman Öztop, Tuna Köse, Hermes Morgavi, Dagmar Radin

For more: https://www.ijf.hr/en/news/details//new-issue-of-public-sector-economics-2-2026,3811.html

26/05/2026

U Zagrebu je održan međunarodni znanstveni skup Managing Tax System Complexity in the Digital Age: Domestic and International Perspectives u organizaciji UNSW, QUT (Queensland University of Technology), Instituta za javne financije i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Međunarodni i domaći stručnjaci raspravljali su o upravljanju složenošću poreznih sustava, s naglaskom na digitalizaciju. Poseban fokus bio je na pojednostavljenju i pravednosti, smanjenju administrativnih opterećenja uz pomoć tehnologije, zaštiti prava poreznih obveznika u digitalnom okruženju te potrebi za međunarodnom koordinacijom i standardizacijom.

Ravnatelj Instituta Vjekoslav Bratić u uvodnom obraćanju upozorio je kako složenost poreznih sustava izravno utječe na javne prihode, troškove ispunjavanja poreznih obveza, pravednost i povjerenje u institucije te je pritom istaknuo važnost promišljene i učinkovite digitalizacije poreznih procesa.

U panel-raspravi pojednostavljuje li digitalizacija porezne sustave ili stvara nove oblike složenosti, Ivica Urban govorio je o hrvatskim iskustvima s porezom na dohodak. Naglasio je da je za stvarno pojednostavljenje potrebna cjelovita, pomno analizirana i pripremljena reforma, dodavši da bi digitalni sustavi mogli pomoći građanima u odabiru najpovoljnijih opcija za porezne odluke, primjerice pri korištenju osobnog odbitka za uzdržavanu djecu.

Zahvaljujemo svima na sudjelovanju, posebno autorima, panelistima i moderatorima, članovima programskog odbora te kolegama iz organizacijskog tima koji su pridonijeli uspjehu skupa.

Više na -> https://ijf.hr/hr/novosti/detalji-konferencije//kako-ucinkovito-upravljati-slozenoscu-poreznih-sustava-u-digitalnom-dobu,3808.html

19/05/2026

Pomoćnik ravnatelja Branko Stanić sudjelovao je na Young Leaders Forumu 2026 gdje je na panelu „From Zero to Hero” govorio o fiskalnoj decentralizaciji u Hrvatskoj, izazovima lokalnih javnih financija te važnosti donošenja odluka temeljenih na podacima i rezultatima.

Posebno je naglasio potrebu za jačanjem lokalnih kapaciteta kroz suradnju jedinica lokalne samouprave, stabilnija pravila financiranja i povezivanje proračunskih odluka s mjerljivim rezultatima. Osvrnuo se i na važnost funkcionalnog povezivanja te mogućeg spajanja lokalnih jedinica koje dugoročno ne uspijevaju osigurati odgovarajuću razinu javnih usluga.

"Najjače institucije nisu nužno one koje nikada ne griješe, nego one koje su spremne mjeriti rezultate, učiti na temelju podataka i činjenica te se prilagoditi kada nešto ne funkcionira", zaključio je Stanić.

Forum su organizirali HUKI - Hrvatski ured za kreativnost i inovacije i Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj, a okupio je mlade lidere, poduzetnike i stručnjake iz Hrvatske, SAD-a i EU-a s ciljem poticanja poduzetništva, inovacija, međunarodne suradnje i razvoja liderskih kompetencija.

📷 Mislav Mesek

14/05/2026

Danas su u organizaciji Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke predstavljeni nagrađeni radovi Zaklade Hanžeković za 2025. godinu, oba posvećena analizi inflacije u Hrvatskoj.

Frane Banić predstavio je nagrađeni rad u redovitoj kategoriji, nastao u suautorstvu s Guzmán González-Torres, koji analizira različite puteve inflacije i nedavne inflacijske pritiske u Hrvatskoj. Autori istražuju mogu li tradicionalne mjere proizvodnog jaza primjereno objasniti inflacijska kretanja nakon pandemije, u razdoblju obilježenom istodobnim šokovima ponude i potražnje.

Nagrađeni rad u studentskoj kategoriji predstavili su Mihael Brusan i Jakov Čorak, u kojem autori po prvi p**a primjenjuju strojno učenje u prognoziranju inflacije u Hrvatskoj, čime se uvode suvremene metode u domaći istraživački okvir i najavljuje nova era makroekonomskog predviđanja.

Radovi su objavljeni u časopisu Public Sector Economics, a natječaj Zaklade Hanžeković za 2026. godinu otvoren je do 1. lipnja.

Više na -> https://ijf.hr/hr/novosti/detalji/predstavljeni-nagradeni-radovi-zaklade-hanzekovic,3804.html

📷 HNB

12/05/2026

Izašao je novi broj Newslettera – pregled događanja, publikacija i radova usmjerenih na socijalnu uključenost, obrazovne prilike i učinkovitost javnih usluga 👇

📌 Socijalna podrška i naknade za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj / Emil Vargović, Martina Pezer, Slavko Bezeredi

📌 Obrazovanje i društvena mobilnost u Hrvatskoj i Grčkoj: utjecaj javnih politika / Sara Čulo, Georgios Kitsoleris

📌 Analiza troškovne efikasnosti javnih općih bolnica u Hrvatskoj / Romario Marijanović, Mihaela Bronić, Simona Prijaković

U novom broju newslettera znanstvenici Instituta za javne financije predstavljaju radove usmjerene na socijalnu uključenost, jednakost obrazovnih prilika i učinkovitost javnih usluga.

21/04/2026

Branko Stanić i Vjekoslav Bratić sudjelovali su sredinom travnja u New Yorku u aktivnostima UNDP-a i njegova Independent Evaluation Office, usmjerenima na jačanje kapaciteta za evaluaciju javnih politika.

U sklopu međunarodnog Delphi panela, organiziranog u suradnji s German Institute for Development Evaluation (DEval), sudjelovali su u usuglašavanju stavova stručnjaka o ključnim elementima evaluacijskih kapaciteta. Rezultati će doprinijeti razvoju globalnog modela zrelosti evaluacijskih kapaciteta, s ciljem jačanja donošenja politika utemeljenih na dokazima.

Također je održan sastanak s predstavnicama Independent Evaluation Office na kojem su predstavljene aktivnosti Instituta te razmotrene mogućnosti buduće suradnje.

09/04/2026

📌 U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Matea Cvjetković analizira ulaganja u umjetnu inteligenciju u državama članicama EU-a i Hrvatskoj, s naglaskom na strukturu i sektorsku raspodjelu.

Hrvatska je 2023. u umjetnu inteligenciju uložila nešto više od milijardu eura. Pritom su ulaganja ponajviše usmjerena na podatke i opremu, dok su ulaganja u vještine te istraživanje i razvoj ispod razine EU-a.

Takva raspodjela može ograničiti dugoročne učinke jer bez odgovarajućih znanja i istraživačkih kapaciteta, postojeća infrastruktura ne može se adekvatno iskoristiti.

U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Matea Cvjetković analizira ulaganja u umjetnu inteligenciju u državama članicama EU-a i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na njihovu strukturu i sektorsku raspodjelu. Hrvatska je 2023. u umjetnu inteligenciju uložila nešto više od milijardu eura...