Genom

18/06/2026

Nisu svi laktobacili isti.

Kada govorimo o vaginalnom mikrobiomu, nije važno samo jesu li laktobacili prisutni, već i koje vrste dominiraju. Različite vrste mogu imati različitu ulogu u održavanju vaginalne ravnoteže i prirodne obrane od nepoželjnih mikroorganizama.

Zato analiza vaginalnog mikrobioma ne daje odgovor samo na pitanje „ima li laktobacila?”, već pruža detaljniji uvid u njihov sastav i potencijalnu ulogu u očuvanju vaginalnog zdravlja.

16/06/2026

Svakodnevno u našim stanicama nastaju oštećenja DNA, čak i tijekom normalnog stvaranja energije potrebne za disanje, kretanje i druge životne procese.

Srećom, naše tijelo ima sofisticirane sustave za njihov popravak. Jedan od ključnih enzima je PARP, koji prepoznaje oštećenja DNA i pokreće procese njihova popravljanja prije nego što se oštećenja pretvore u trajne promjene u DNA.

Toliko je važan da su upravo istraživanja PARP-a dovela do razvoja PARP inhibitora – ciljane terapije koja se danas koristi u liječenju određenih oblika raka, uključujući rak jajnika, dojke, prostate

11/06/2026

U suradnji s partnerom Lively Pharm proveli smo pilot in vivo studiju mikrobioma kože kako bismo pratili promjene mikrobioma tijekom korištenja kozmetičkog proizvoda.

🔬 Što smo uočili?
✔️ Trend povećanja bakterijskih rodova prirodno prisutnih na zdravoj koži
✔️ Smanjenje okolišnih bakterijskih rodova
✔️ Veću međusobnu sličnost mikrobiomskih profila nakon tretmana
✔️ Trend prema ujednačenijem mikrobiomskom profilu kože

🔗Detaljnije o istraživanju možete pročitati u člancima objavljenima u medijima:
https://www.journal.hr/ljepota/zdravlje/mikrobiom-koze-analiza-razvoj-skincarea/
https://estetica.hr/hrvatsko-istrazivanje-moze-li-kozmetika-utjecati-na-mikrobiom-koze/
https://mamager.hr/life/hrvatska-studija-mikrobioma-koze-pokazala-zanimljive-rezultate-buducnost-kozmetike-mozda-lezi-u-razumijevanju-mikrobioma/
https://budidobro.com/mikrobiom-koze-hrvatska-studija-kozmetika/

Mikrobiom kože postaje sve važniji alat za razumijevanje stvarnog učinka proizvoda na kožu i razvoj znanstveno utemeljenih skincare formulacija.

22/05/2026

Među novoizabranim članovima HAZU-a istaknula se i molekularna biologinja Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, čiji je rad međunarodno prepoznat u području stanične i molekularne biologije.

Njezina istraživanja mehanizama stanične diobe i organizacije mikrotubula značajno doprinose razumijevanju osnovnih bioloških procesa važnih za medicinu i genetiku.

Čestitamo na ovom velikom priznanju i doprinosu! 👏

Izvor:
https://www.info.hazu.hr/2026/05/58558/

07/05/2026

Filogenetika proučava evolucijske i genetske odnose među organizmima analizom njihove DNA. Na temelju genetskih promjena znanstvenici mogu pratiti kako se organizmi razvijaju i šire kroz vrijeme.

Filogenetika djeluje poput „GPS-a” za viruse — analizom promjena u njihovom genetskom materijalu (RNA ili DNA) znanstvenici mogu pratiti kako virusi evoluiraju i šire se kroz populaciju. Ova metoda ključna je za genomski nadzor virusa poput COVID-19 i H1N1 influence jer omogućuje otkrivanje novih varijanti, praćenje njihovog širenja i procjenu potencijalne zaraznosti ili virulentnosti.

29/04/2026

Istraživači s FER-a razvili su HERRO (Haplotype-aware ERRor cOrrection) – AI metodu koja omogućuje izuzetno preciznu rekonstrukciju ljudskog genoma uz povećanje točnosti očitanja i do 100 p**a.

🔬 Što to znači?
HERRO omogućuje vrhunsku rekonstrukciju genoma bez potrebe za kombiniranjem više skupih tehnologija, čime se:
✔️ značajno smanjuju troškovi
✔️ pojednostavljuje analiza

Ovakav razvoj pokazuje kako umjetna inteligencija sve više doprinosi napretku genetike i moderne medicine.

👏 Veliko priznanje hrvatskim istraživačima za znanstveni iskorak globalnog značaja.

Izvor:
Stanojević, D., Lin, D., Nurk, S. et al. Telomere-to-Telomere Assembly Using HERRO-Corrected Simplex Nanopore Reads. Nature (2026). https://doi.org/10.1038/s41586-026-10563-y

https://www.bug.hr/znanost/istrazivaci-s-fer-a-razvili-ai-metodu-za-preciznu-rekonstrukciju-ljudskog-genoma-59345

21/04/2026

Znanost sve više istražuje čimbenike koji utječu na kvalitetu s***mija. Novo istraživanje pokazuje da je sastav bakterija u sjemenoj tekućini povezan s ključnim parametrima s***miograma. Kod muškaraca sa smanjenom pokretljivošću s***mija utvrđena je veća zastupljenost bakterije Lactobacillus iners, dok su promjene u koncentraciji s***mija povezane s bakterijama roda Pseudomonas, skupinom bakterija koje su česte u okolišu i mogu djelovati kao oportunistički patogeni kada je narušena ravnoteža mikrobioma.

S obzirom na to da u oko 30 % slučajeva uzrok abnormalnog s***miograma ostaje nepoznat, mikrobiom sjemena mogao bi predstavljati važnu kariku koja nedostaje u dijagnostici. Iako je riječ o opservacijskom istraživanju, rezultati upućuju na to da i mali broj mikroorganizama može imati značajan utjecaj na kvalitetu s***mija, te potencijalno otvoriti prostor novim terapijskim pristupima u liječenju muške neplodnosti.

Izvor: Osadchiy, V., Belarmino, A., Kianian, R. et al. Semen microbiota are dramatically altered in men with abnormal s***m parameters. Sci Rep 14, 1068 (2024). https://doi.org/10.1038/s41598-024-51686-4

10/04/2026

Učinak majke na rani razvoj embrija (maternal effect) odnosi se na gene čiji se produkti, poput mRNA i proteina, nakupljaju u jajnoj stanici tijekom njezina sazrijevanja.

Nakon oplodnje, embrij u početnim fazama razvoja još ne aktivira vlastiti genom, već ovisi o tim čimbenicima koji potječu iz oocita.

Zbog toga maternal effect geni imaju ključnu ulogu u regulaciji ranih razvojnih procesa, uključujući diobu stanica i uspostavu osnovnih obrazaca razvoja.

Primjer takvog gena je TLE6, koji sudjeluje u regulaciji ranih dioba embrija, a njegove mutacije mogu dovesti do zastoja u embrionalnom razvoju.

05/04/2026

02/04/2026

NIPT je vrijedan alat u trudnoći – ali otvara i brojna pitanja.

✔️ Što znači nejasan nalaz?
✔️ Koliko je važna fetalna frakcija?
✔️ Je li širi panel uvijek bolji izbor?

Odgovore donose liječnici i molekularni biolog s dugogodišnjim iskustvom u praksi.

👉 Pročitajte više:
https://genom.hr/nipt-iz-perspektive-strucnjaka-najcesce-dileme-i-izazovi-u-praksi/